• Veliki kozjak and Lubenovac

    from Hajdučki Kukovi
  • Krupa Canyon

    below Ravni Golubić
prev next

Ukratko

  • Polazna je točka za sve uspone s istoka selo Hrastovica, 5,5 km južno od Petrinje, na cesti za Jabukovac, Zrinsku Goru i Glinu, odvojku s ceste Petrinja-Kostajnica
  • Iz Hrastovice se može na Vrh sljedećim putevima:
    • "kraj vodovoda" - oko 1 h hoda
    • kraj ruševine crkve Sv. Duha ili preko gradine Hrastovica - oko 1h 15 min hoda
    • preko "Bunkera" i Paljevina - oko 1 h 30 min
    • "Josinom", odnosno "Milinom" stazom - 50 min h hoda
  • Sva četiri puta prilaza započinju u centru Hrastovice gdje je manji seoski trg, autobusno stajalište, parkiralište, trgovina, škola i poznato jako vrelo izvrsne hladne vode "Bartolovac" uređeno 1905. god. Nedavno je zbog izgradnje vodovoda i štednje vode vrelo zatvoreno slavinom. Iza crkve, uz cestu prema Zrinskoj gori nalazi se i trgovina.

 Hrastovica

U srednjem vijeku tu je dobro poznata tvrđava, vlasništvo Zagrebačkog kaptola. Prema povijesnim izvorima sastojala se od četiri dijela: Donje Hrastovice uz rječicu Petrinjčicu, Varoši poviše ulaza u Tješnjak, Gornje Hrastovice oko sadašnjih ruševina crkve Sv. Duha te utvrđenog franjevačkog samostana na brdu Kloštru. Neki izvornici kažu da se radilo o dva grada: Gornjoj Hrastovici sa samostanom kao utvrdom i Donjoj Hrastovici ili Varoši. Spominje se već u darovnici Andrije II. (1206. g.). Godine 1300. jedan od ta dva grada pripada Babonićima, a 1334. spominje se župna crkva sv. Kvirina.

Bio je to prostran grad opasan zidovima 400 m u dužinu i 150 do 200 m po širini. Na istočnim i zapadnim točkama grada, između "Galjatova pakla" i "Jendeka", nalazile su se utvrde. Godine 1581. u izvještaju papinskog nuncija Germanika Malaspina spominje se da Hrastovicu drži nadvojvoda Karlo, ali da je Turčin njeno područje, osobito nakon pada Kostajnice, da su Turci odveli 70000 žitelja, dok ih je 40000 pobjeglo u Austriju i Ugarsku, te da su utvrde u lošem stanju. U to doba je Hrastovica još bila važna točka na pokupskoj obrambenoj liniji. Godine 1584. razorio ju je J. Thurn pred prodorom Turaka, koji su je nakon toga zauzeli. Izgradnjom nove tvrđave na lokaciji današnje Petrinje Hrastovica gubi prvotno značenje kao vojno uporište.
Prikaz istočnih prilaza

 Zemljovidi

 MAP - Hrastovačka gora - Trails from East

     Prilazi s istoka na topografskoj karti TK25


Prilaz "Preko vodovoda"

Duljina: 1 h

Zahtjevnost: Početak puta, nakon vodovoda je umjereno strm, inače lagan.

 Opis:

  • Od izvora Bartolovac krećemo ulicom uzbrdo na jugozapad. Nakon nekoliko minuta hoda odvaja se desno prije kapelice markirani put na sjever prema Sv. Duhu. Međutim, mi nastavljamo dalje istom cestom uzbrdo na jug pored kamenoloma (ostaje s lijeve strane) i za nekoliko minuta dolazimo do drugog vrela (Mesarićeva) s desne strane ceste. Tu se put sužava i vodi još oko 50 m do donje crpne stanice vodovoda. Dolazimo na livadu i njenim desnim rubom idemo prema guštiku na čijem rubu nailazimo na stazu i njome krećemo lijevo uzbrdo kroz šikaru (mladi šumarak) do gornje crpne stanice vodovoda.

  • Dalje desno markiranom šumskom stazom u početku strmo uzbrdo 150 m do malog vidikovca na Petrinju i okolicu. Tu put skreće ulijevo i malo se spušta, slijedi oštar zavoj udesno, ponovo uspon sa skretanjem ulijevo do kraja žlijeba. Ovdje desno na drugi obronak (padinu) i uspon do mjesta gdje se s desna pripaja nemarkirana staza iz Hrastovice, koja je kraća ali mnogo strmija. Dovle je od Bartolovca 40 minuta i najstrmiji dio puta je za nama. Tu skrećemo lijevo i nastavljamo blagim usponom hrptom obronka dobro markiranom stazom do  Piramide (još 10-12 min).

GPS tragovi:


Preko ruševine crkve Sv Duha (i/ili Hrastovičke gradine)

Duljina: 1 h 30 min

Zahtjevnost: Lagan, opcija "preko Kula" zahtjevnija

Opis

Kao i kod prilaza kraj vodovoda, od Bartolovca krećemo ulicom uzbrdo na jugozapad. Nakon nekoliko minuta hoda, prije kapelice odvajamo se desno kolnim putem prema sjeveru. Na sljedećem raskršću držimo se lijevo te nakon ukupno desetak minuta stižemo do imanja Augustinović. Neposredno prije imanja Augustinović, odvaja se lijevo u šumu Josina (i Milina) staza za vrh. Prolazimo pokraj imanja Augustinović s lijeve strane, do ulaska u uski zarasli tjesnac zvan Jendek iz kojeg dotječe mali gorski potočić prelijevajući put koji tu skreće oštro desno na drugi obronak.

"Jendek", koji neki nazivaju i "Hrastovička paklenica" je duboka jaruga, strmih strana, bogata vodom i okaminama školjaka. Unutar Jendeka nalazi se Filjakovo vrelo, izvor pitke vode, najbliži Domu. Dolazimo do odvojka puta "južnim zidom preko Kula" koji se odvaja s lijeve strane strmo na gorsko bilo (djelomično je osiguran najteži dio).

Put "Preko Kula", vodi preko dvije ruševne kule gradine Stare Hrastovice. Ova je staza markirana, ali kako ide bilom i zidom po samom rubu provalije prema Jendeku, gdje prijeti i obrušavanje obilazak je na vlastitu odgovornost!

Međutim, lakši i sigurniji put vodi dalje prema Sv. Duhu skrećući od odvojka spomenute staze najprije desno, a zatim lijevo. Dolazimo do vinograda s kojih se pruža pogled na Hrastovicu i okolicu. Poljski put nas dalje gotovo ravno, ali i dalje uzbrdo vodi do istočnih vrata sad već (na tom dijelu) jedva zamjetnih ostataka zidina Stare Hrastovice i stižemo do ruševine crkve Sv. Duha. Ispod Sv Duha nalazi se vrelo Zrin.

Od Svetog Duha nastavljamo 10 min, u istom smjeru i kod Zapadnih vrata  Stare Hrastovice (nije uočljivo) dolazimo do već opisanog markiranog puta koji vodi iz Petrinje preko sela Cepeliš.

GPS tragovi:


Milina (i Josina staza)

Duljina: 1 h 15 min.

Zahtjevnost: Početak puta je umjereno strm, inače lagan. Na Josinoj stazi potrebno je zaobići odron uz Jendek (oko 50 m) Nije markirano!

Opis

Kao i kod prilaza preko Sv. Duha idemo prema imanju Augustinović. Prije imanja, odnosno u "trokutu" putova odvaja se lijevo put kroz šumu. Isprva je vrlo  strm, a kasnije umjeren.

U tom strmom dijelu, nakon stotinjak metara, Josina staza nastavlja ravno, odnosno polu-desno dok "Milina" skreće lijevo i lakše se uspinje. Josina staza vodi ravno, mjestimično jedva primjetnim šumskim putem i drži se južnog, jugoistočnog ruba Jendeka. Ta staza nije markirana, ali nije orijentacijski zahtjevna i vodi ravno, do Vrha, odnosno Doma. S nje se može spustiti na Filjakovo vrelo, izvor najbliži Domu.  Josina staza je kraća (najkraći prilaz domu), ali i strmija te je na jednom mjestu (duljine oko 50 m) djelomično urušena (ali se taj dio može lako zaobići). Nije preporučljiva za obilazak ako je teren klizav.

Milinom stazom, po završetku strmijeg dijela i izbijanju na greben skrećemo desno grebenom. Kasnije se spajamo s putem "kraj vodovoda". Zadnji dio puta prije toga spajanja prolazi pored nekoliko lovačkih čeka.

Ovaj put nije korektno markiran (studeni 2007.), ali orijentacijski nije težak. Povoljna je alternativa za one, koji ne žele ići istim putem gore i dolje, a vraćaju se na istu polazišnu točku (imanje Augustinović, odnosno Hrastovica).

GPS tragovi


Preko "Bunkera! i "Paljevina"!

Polazište: Hrastovica - izvor Bartolovac

Opcija:

  • Tješnjak (Kanjon Petrinjčice između Hrastovice i Zelene doline), 135 m.n.v., 2 km cestom od Hrastovice prema Jabukovcu

Duljina: 1 h 30 min.

Visinska razlika: 280 m

Preporučeno doba za obilazak: Sva godišnja doba

Kratak opis

  • Zanimljiv i lijep put. Spojen je s putem za Klinac grad.
  • Od Bartolovca iza crkve krećemo po seoskoj cesti koja se desno odvaja od Ceste Hrastovica-Zelena dolina. Napuštamo cestu prateći markacije i GPS tragove i dolazimo do grebena i prvog vrha (327 m)
  • Na vrhu su ostaci bunkera iz drugog svjetskog rata. Kroz mladu šumu, kada nema vegetacije mogu se nazrijeti lijepi vidici na Zelenu dolinu s jedne strane i Kotar šumu s druge strane.
  • Dalje, grebenom uz vrh Paljevine (410 m), kojeg se zaobilazi s lijeve (zapadne) strane. Put se spaja se s putem iz Gornje Bačuge i izbija na plato ispod Vrha. Do vrha još tri minute.

Zanimljivosti duž puta

  • ostaci bunkera iz drugog svjetskog rata
  • mogući lijepi vidici u doba bez vegetacije (zimi)
  • moguć obilazak vrha Paljevine (410 m)

GPS tragovi

Napomene

  • Osnova ovog teksta je tekst "Upoznajmo Hrastovičku goru" autora Đure Priljeve i Marka Kovačevića
  • Početni tekst ove stranice je revidirao i nadopunio Marko Kovačević